Ah, taj Fest

Ah, taj Fest, ah, taj Fest, pašću, ah, u nesvest, pevali su Milena Dravić, Dragan Nikolić i Đorđe Marjanović, ranih sedamdesetih u popularnoj televizijskoj emisiji „Obraz uz obraz“ reditelja Zdravka Šotre. Od osnivanja do danas, punih pedeset godina, Fest je omiljeni kulturni događaj i najprestižniji filmski festival kod nas. Zamišljen kao festival najboljih filmova sveta, beogradski Međunarodni filmski festival – Fest, poslednjih godina doživljava preporod i ponovo okuplja najznačajnije filmske stvaraoce iz zemlje i inostranstva. Ostaje nam samo da se nadamo da ćemo u našem bioskopu videti što više ostvarenja sa ovogodišnjeg jubilarnog Festa.
I.R.
 

Večeras počinje 50. Fest

 

Pod sloganom „Novi hrabri svet” do 6. marta u dvoranama širom Beograda i van njega (Sava centar zbog rekonstrukcije nije više u funkciji centralnog mesta festivalskih zbivanja), biće prikazano više od osamdeset filmova i svi oni, osim filmskih klasika u Kinoteci, imaće svoje srpske premijere upravo na Festu.

 Arsenijevićev film koji u sebi spaja aktuelnu evorpsku migrantsku krizu i ljubavnu priču epskih razmera, samo je jedan od ukupno deset novih srpskih filmova koji će se u takmičarskim i netakmičarskim Festovim programima suočiti sada sa domaćom publikom. Tu je i angažovani i tematski važan film „Heroji radničke klase” Miloša Pušića, koji je pre desetak dana na 72. Berlinalu u uglednom programu „Panorama” imao svoju veoma zapaženu svetsku premijeru. Dugometražni dokumentarni film „Čekajući Handkea” Gorana Radovanovića, koji je na delikatan i častan način „uhvatio” realnost života u srpskim enklavama u Metohiji, jeste dramsko-lirično delo estetski visoko izdignuto iznad uobičajenosti dokumentarnog filma i satkano je od metafora i istine, vere i nade. I igrani film „Mrak” Dušana Milića bavi se srpskim enklavama na KiM. Tačnije, osećanjem stalno prisutnog (i racionalnog i iracionalnog) straha s kojim se tamošnji žitelji moraju nekako nositi u neprijateljskom okruženju.

 Temom Kosova bavi se i dugometražni igrani prvenac „Heroji” Gorana Nikolića, s tim što je ovde reč o mešavini istorijske drame i komedije smeštene u 1389. godinu, neposredno posle Kosovskog boja. Nikolić u filmu spaja kosovskog ratnika i jedno divlje siroče i vodi ih na put kroz porobljenu zemlju. Film „Igra” („The Game”) Ane Lazarević, srpsko-američke proizvodnje, takođe se bavi temom migranata koji kroz našu zemlju pokušavaju da pronađu put ka toliko željenoj zapadnoj Evropi. Film „Komunistički raj” Miloša Stojanovića, priziva u sećanje istoimenu dramu našeg slavnog pisca Aleksandra Popovića, po čijim je motivima i nastala sada filmska priča o hipokriziji društva u okupiranoj Srbiji 1941. godine, koja se reflektuje i na današnjicu.

 Među tih deset filmova većinske srpske proizvodnje, koji su svoje mesto pronašli u Festovim programima spada i dokumentarac „Gradonačelnik” Vuka Dapčevića, o najvoljenijem beogradskom gradonačelniku Branku Pešiću koji je ostao zapamćen kao graditelj i vizionar, ali i tvorac mnogih simbola Beograda. Tu je i film sazdan od prve dve epizode druge sezone popularne televizijske serije „Klan” Slobodana Skerlića, kao i kratkometražni igrani film „Organizmi” Nikole Polića…

 I ovogodišnji Fest, kao i svi do sada, nudi obilje međunarodnih filmskih naslova koji su već osvojili prestižna svetska priznanja, a neki od njih su i nominovani za nagradu „Oskar”. U glavnom takmičarskom programu u trci za nagradu „Beogradski pobednik” nalaze se i filmovi: „Latinska Amerika” italijanske braće D’Inoćenco, nedavno u Berlinu viđeni „Linija” Ursule Mejer i „Neverovatno, ali istinito” Kantena Dipijea, „Posle zime” crnogorskog autora Ivana Bakrača i „Sestre” makedonske autorke Dine Dume, grčko-srpski film „Stado ovaca” Dimitrisa Kanelopulosa, kao i hrvatski film „Zbornica” Sonje Tarokić…

 Izazovni program „Gala” nudi izazovne naslove kao što su: „Anet” Lea Karaksa, „Belfast” Keneta Brane, „Bergmanovo ostrvo” Mie Hensen-Lov, „Dan zastave” Šona Pena, izvanredan iranski film „Heroj” Asgara Farhadija, „Jedna sekunda” kineskog genija Đanga Jimoua, „Kockar” Pola Šredera, „Kralj smeha” Marija Martonea, „Ljudska komedija” Gzavije Gijanjolija, „Pica od sladića” Pola Tomasa Andersona, provokativni i izvikani „Titan” Žulije Dikorno, „Tri sprata” Nanija Moretija, „Zalazak sunca” Mišela Franka, a tu je i urnebesna španska komedija „Zvanična konkurencija” Gastona Duprata i Marija Kona…

 Filmova za preporuku ima još mnogo, ali je svakako nemoguće da ih sve pogledate tokom trajanja 50. Festa. To bi i koštalo, a i morali biste da menjate maske na svaka četiri sata. Tako je barem pravilo na međunarodnim festivalima. Što se našeg Festa tiče, a poznajući naš prilično nemaran odnos prema ovom minimumu propisanih mera za zaštitu od zaražavanja (i širenja) i sebe i drugog virusom korona, stvari se mogu zakomplikovati ukoliko sam festival ne postavi jasna pravila tokom konzumacije filmova. A upravo je Fest prilika da ih vidite u što većoj meri…

 Ovogodišnji jubilarni Fest nagrađuje „Pobednikom” za izuzetan doprinos filmskoj umetnosti Emira Kusturicu i Predraga Mikija Manojlovića, a sve festivalske nagrade, uključujući i „Politikinu” nagradu „Milutin Čolić” (reditelju najboljeg filma većinski srpske proizvodnje), biće uručene 6. marta u noći svečanog zatvaranja festivala…

link: https://www.politika.rs/scc/clanak/500466/Veceras-pocinje-50-Fest
Višestruko nagrađivani film „Strahinja Banović” otvara festival (Foto: Maja Medić)